Sadržaj
- 1 Konzumirajte hranu koja pospešuje pamćenje i poboljšava koncentraciju
- 2 Trikovi za bolju koncentraciju leže u pojačanoj fizičkoj i društvenoj aktivnosti
- 3 Nađite način da „kanališete” stres
- 4 Učite novi jezik, brojeve, tekstove pesama
- 5 Primenite metodu 80:20 i pišite beleške
- 6 Kratke, ali kvalitetne pauze su takođe dobri trikovi za bolju koncentraciju
Nemate koncentraciju za učenje? Muči vas odsustvo fokusa u obavljanju vašeg posla? Osećate se rasejano i imate utisak da vas pamćenje slabo služi? Nema potrebe da budete zabrinuti, jer se ovakvi momenti mogu izbeći veoma lako. Glavni krivac za disbalans organizma i osećaj rasejanosti je loš stil života. Iako vam možda deluje nemoguće da promenite svoje svakodnevne navike, uz malo truda shvatićete da je rešenje nadohvat ruke. Trikovi za bolju koncentraciju poslužiće vam da se usmerite na zadatke koje obavljate i budete uspešniji u onome čime se bavite. Nije u pitanju nikakva naučna fantastika, već samo sitnice koje su svima dostupne.
Konzumirajte hranu koja pospešuje pamćenje i poboljšava koncentraciju
Možda deluje izuzetno teško primenjivati pravilne navike u ishrani u savremenim uslovima življenja. Sigurno nemate dovoljno vremena za pripremu obroka, “izbombardovani” ste gotovim proizvodima i lako se odlučujete za brzu hranu. Upravo ovakav način ishrane jedan je od faktora koji utiču na gubitak fokusa. Trikovi za bolju koncentraciju važe i kada je u pitanju hrana.
Prvo pravilo jeste da jedete svakog dana u isto vreme. Dokaz za ovu tvrdnju je studija koja je primenjena kod školaraca, koji su doručkovali, ručali i večerali svakoga dana u isto vreme. Rezultat je bio bolje pamćenje za vreme časova i nakon njih. Ukoliko ne verujete, probajte mesec dana da uskladite svoje obroke i obratite pažnju na svoju fokusiranost.
Drugo pravilo je da uvedete u ishranu namirnice koje dokazano utiču na bolje pamćenje. Jedna šolja borovnica ili ribizli utiče na mentalno zdravlje i motoričke sposobnosti, jer ovo bobičasto voće sadrži fitonutrijente. Orašasti plodovi (orasi, bademi, lešnici, kikiriki, semenke suncokreta i lana) dobar su izvor vitamina E i cinka, koji utiču na jačanje kognitivnih sposobnosti. Poznato je i da omega-3 masne kiseline povoljno utiču na moždane funkcije, zato je dobro konzumirati ribu (losos, haringa, sardina i pastrmka).
Treće pravilo se odnosi na unos vlakana kroz integralne žitarice, zeleno povrće (kelj, brokoli, spanać, peršun) i mahunarke (pasulj, grašak, sočivo).
Četvrto pravilo je u vezi sa konzumacijom nara, citrusa i čajeva. Nar je bogat antioksidansima, koji efikasno štite mozak od slobodnih radikala. Kad god imate priliku iscedite limun, grejpfrut ili pomorandžu i osvežite se uz vitaminsku bombu. Kada vam opadne koncentracija, skuvajte šoljicu crnog čaja, jer sadrži L teanin i kofein. Zeleni čaj je takođe poželjan, jer sadrži antioksidanse koji čiste organizam.
Peto pravilo je da smanjite unos alkohola. Alkohol je poznat po tome što usporava mentalne funkcije, a svakodnevno konzumiranje loše utiče na vašu koncentraciju.
Trikovi za bolju koncentraciju leže u pojačanoj fizičkoj i društvenoj aktivnosti
Sigurno ste osetili da imate manjak koncentracije kada ceo dan provedete u stanu ili na poslu. Bolje da prošetate pola sata ili popijete piće sa prijateljem ili članom porodice i potom se vratite na obavljanje radnih zadataka svežiji. Pretrpavanje poslom oslabiće vaš fokus i pravićete veći broj grešaka. Osim toga, probajte da izbegnete aktivnosti koje vas čine sporim. Koliko često provodite sate i sate na telefonu listajući objave na društvenim mrežama, čitajući portale ili igrajući igrice? Sigurno isto tako dugo sedite ispred malih ekrana, menjate kanale i gledate neki nekvalitetan program. Upravo ovakve aktivnosti slabe vaše pamćenje, zato probajte da ih izbegnete što više.
Nađite način da „kanališete” stres
Kada vam neko kaže da je uzrok vašeg psihičkog ili fizičkog problema izloženost stresu, smatrate da ništa novo niste čuli. Sa stresom se ljudi svakodnevno susreću, ali razlika je u tome kako ga ko “kanališe”. Stres je jedan od najopasnijih faktora koji utiču na kognitivne funkcije i direktno je povezan sa anksioznošću, napadima panike i depresijom. Zato probajte da pronađete način kako da se opustite i udovoljite sebi. Ugasite sve što vas ometa, šetajte u prirodi, slušajte muziku, meditirajte, idite na jogu, bavite se sportom, družite se sa prijateljima, uplatite masažu itd. Nemojte da vas mrzi, pobedite lenjost! Videćete kako će vreme koje posvećujete sebi uticati na bolje pamćenje i fokus u obavljanju radnih zadataka.
U slobodno vreme mogu se primeniti i još neki trikovi za koncentraciju, kao što su na primer logičke igrice. Rešavajte ukrštene reči, sudoku, igrajte karte ili neke druge društvene igre, jer ćete na taj način poboljšati memoriju.
Učite novi jezik, brojeve, tekstove pesama
Za učenje novog jezika nikad nije kasno. Na internetu se mogu naći brojni besplatni kursevi. Osim što ćete moći da se pohvalite znanjem još jednog stranog jezika, na ovaj način osnažićete kognitivnu funkciju mozga i imaćete bolju koncentraciju.
Setite se osnovne škole i vremena kada ste morali da znate napamet tablicu množenja. Računanje bez digitrona ili pamćenje brojeva telefona ili cena u supermarketima – samo su neki od trikova za osveživanje memorije.
I naravno, da ne zaboravimo muziku. Učenje tekstova pesama će vam biti pravi užitak, a uz to ćete početi da lakše pamtite i druge stvari.
Primenite metodu 80:20 i pišite beleške
Kako biste smanjili rasejanost, probajte da primenjujete i naučnu metodu 80:20 koja podrazumeva da se fokusirate na 20 odsto najvažnijih informacija. One će zapravo pokriti 80 odsto svega što treba da znate. Ova metoda se najbolje može objasniti kroz učenje jezika. Ako, na primer, usvojite 20 odsto reči koje se koriste 80 odsto vremena, lakše ćete proširiti vokabular. Ovakav način učenja i usvajanja gradiva dovodi do aktivnog slušanja i prepoznavanja najvažnijih informacija.
Potrudite se da beleške pišete ručno, na papiru. Unos podsetnika u računar ili telefon oduzima fokus.
Kratke, ali kvalitetne pauze su takođe dobri trikovi za bolju koncentraciju
U kratke pauze, ali kvalitetne za vaše kognitivne funkcije, spadaju sedenje zatvorenih očiju, vežbe istezanja, pauza za čašu vode, petominutna šetnja itd. Probajte da primenite neki od ovih trikova ili, još bolje, više njih, i videćete kako ćete ostvarivati odlične rezultate. Rasejanost, odsustvo fokusa i slabo pamćenje, ubrzo će postati prošlost.