Ako ste osmislili ime, logo ili slogan koji predstavlja vašu firmu, proizvod ili uslugu, važno je da ih zaštitite na pravi način. Registracija žiga u Srbiji omogućava vam da budete jedini koji legalno mogu da koriste određeni naziv ili znak u poslovanju. Time štitite svoj brend od kopiranja i gradite prepoznatljiv identitet na tržištu.

U nastavku objašnjavamo kako se registruje žig u Srbiji, koje su prednosti zaštite, koliko traje postupak i zašto je dobro imati stručnu podršku tokom procesa.

Šta je žig i zašto ga registrovati?

Žig je oznaka koja razlikuje proizvode ili usluge jednog privrednog subjekta od drugih. To može biti reč, logo, kombinacija boja, slogan, pa čak i oblik ambalaže – sve što pomaže potrošačima da vas prepoznaju.

Registracijom žiga dobijate isključivo pravo korišćenja te oznake. Drugim rečima, niko drugi ne može legalno da koristi isti ili sličan znak za slične proizvode ili usluge bez vašeg odobrenja. Ako to ipak pokuša, imate zakonsku osnovu da zaštitite svoja prava.

Bez registracije, vaše ime ili logo nisu zaštićeni – čak i ako ih koristite godinama. To znači da neko drugi može da ih prijavi i postane njihov zakoniti vlasnik. Zato je registracija žiga jedan od najvažnijih koraka za svaku firmu koja ozbiljno gradi svoj brend.

Ko može da registruje žig?

Žig može registrovati fizičko ili pravno lice, dakle bilo pojedinac, preduzetnik, agencija ili kompanija. Važno je samo da prijava bude podneta na vreme i pravilno popunjena.

U praksi, vlasnici malih biznisa često misle da je registracija žiga rezervisana samo za velike firme, što nije tačno. Postupak je dostupan svima i finansijski nije nedostižan, a dugoročno donosi veliku sigurnost u poslovanju.

Gde se podnosi prijava za registraciju žiga?

Postupak registracije žiga u Srbiji sprovodi Zavod za intelektualnu svojinu Republike Srbije (ZIS). Prijava se može podneti:

  • lično, u prostorijama Zavoda u Beogradu,
  • poštom
  • elektronski putem zvaničnog portala Zavoda.

Uz prijavu se podnosi i dokaz o uplati odgovarajuće takse.

Kako izgleda postupak registracije žiga?

Postupak registracije žiga u Srbiji prolazi kroz nekoliko koraka:

1. Prethodna provera (pretraživanje postojećih žigova)

Pre podnošenja prijave, važno je proveriti da li već postoji sličan ili identičan žig. Zavod ima besplatnu bazu podataka na svom sajtu, gde možete sami izvršiti osnovnu pretragu.
Ipak, ova faza zna da bude zamršena, pa mnogi biraju da im pomogne stručnjak koji zna kako da protumači rezultate pretrage i proceni rizik od odbijanja prijave.

2. Podnošenje prijave

Prijava se popunjava na obrascu koji propisuje Zavod i mora da sadrži osnovne podatke o podnosiocu, jasan prikaz žiga, kao i spisak proizvoda i/ili usluga za koje se traži zaštita, u skladu sa međunarodnom klasifikacijom. Uz prijavu se prilaže i dokaz o uplati propisane takse. Ukoliko se žig prijavljuje za više klasa proizvoda ili usluga, plaća se dodatna taksa za svaku dodatnu klasu.

3. Formalni i suštinski pregled

Zavod proverava da li je prijava formalno ispravna i da li znak ispunjava uslove za registraciju (na primer, da nije opisni naziv ili previše generičan). Ako nešto nije u redu, podnosilac dobija obaveštenje i rok da ispravi nedostatke.

4. Objavljivanje prijave

Kada prijava prođe proveru, objavljuje se u Službenom glasniku Zavoda. Tokom naredna tri meseca, treća lica mogu da ulože prigovor ako smatraju da imaju ranije pravo na sličan žig.

5. Odluka i izdavanje sertifikata

Ako nema prigovora (ili ako se odbace), Zavod donosi odluku o priznavanju žiga. Nakon plaćanja završne takse, podnosilac dobija rešenje o registraciji žiga i sertifikat.

Koliko traje i koliko košta registracija žiga?

Postupak obično traje od 6 do 12 meseci, u zavisnosti od složenosti slučaja i eventualnih prigovora. Troškovi variraju, ali u osnovi obuhvataju taksu za podnošenje prijave, iznos po klasi proizvoda ili usluga, kao i taksu za izdavanje sertifikata. Ako se tokom postupka koristi pomoć advokata ili stručnog zastupnika, postoji i dodatni honorar, ali ta investicija često ubrzava ceo proces i sprečava greške koje mogu dovesti do odbijanja prijave.

Koliko dugo traje zaštita žiga?

Registracija žiga važi deset godina od datuma podnošenja prijave i može se obnavljati neograničeno na po još deset godina. Važno je da vlasnik vodi računa o roku obnove, jer ako se propusti, zaštita prestaje i žig može registrovati neko drugi.

Međunarodna zaštita žiga

Ako planirate da svoje proizvode ili usluge ponudite i van Srbije, vredi razmisliti o međunarodnoj registraciji žiga. Najčešće se koristi Madridski sistem, koji omogućava da kroz jednu prijavu zaštitite žig u više zemalja sveta. Postupak se pokreće preko Zavoda za intelektualnu svojinu Srbije i obuhvata države članice sistema.

Pre nego što proširite poslovanje u inostranstvo, može vam biti korisno da pogledate i vodič za otvaranje firme u inostranstvu, kako biste bolje razumeli pravne i poslovne korake koje treba planirati.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here