eAko nikada niste posetili Zaovinsko jezero i nemate predstavu gde se nalazi, pravi je trenutak da ga stavite na mapu putovanja do najlepših mesta u Srbiji.

Ako ste posetili Zaovinsko jezero, vama je jasno da je reč o parčetu raja na Zemlji. Tačnije, raja na planini Tari – zaštićenom području međunarodnog, nacionalnog, odnosno izuzetnog značaja.

I sama vanserijska planinska lepotica, Tara krije mnoge draži – neke poznate svima, a neke samo odabranim ljubiteljima prirode.  Zaovinsko jezero jedno je od tih predela zbog koje vredi preći mnogo kilometara kako bismo uživali makar u pogledu na njega.

Zaovinsko jezero nalazi se kod mesta Zaovine, po kome je i dobilo ime. Nastalo je ljudskom rukom u periodu od 1975. do  1983. godine, kada je tok reke Beli Rzav pregrađen branama u blizini vrha Kik. Kada je vodostaj jezera najviši površina jezera je na 881,5 m nadmorske visine, dok je najveća dubina 110 m. Pored Belog Rzava, ovo jezero vodom snabdeva i Konjska reka

Voda iz ovog jezera izuzetne je čistote, pa se uz minimalnu preradu koristi za piće, Nacionalni park “Tara” na ovom jezeru poseduje i veliki ribnjak pastrmke.

Leti ovo mesto nudi istinsko uživanje kupačima u netaknutoj prirodi, na pomalo divljim plažama. Kupanje u bistroj vodi, udisanje čistog vazduha zadojenog mirisima bogate flore, od kojih su mnoge izuzetno retke, to je ono što se naziva neprocenjivim.

Mesto gde je Josif Pančić otkrio „živi fosil biljnog sveta“

U blizini brane, koja je od Belog Rzava načinila bajkovito Zaovinsko jezero, čuveni Josif Pančić otkrio je omoriku (Picea omorika), koja danas nosi njegovo ime, a za koju se kaže da je „živi fosil biljnog sveta“.

Pančić je omoriku otkrio 1875. godine u zaseoku Đurići kao novu endemoreliktnu vrstu četinara kojoj daje naziv Pančićeva omorika. Ovaj predeo je jedino stanište ove vrste četinara na serpentinitu,  dok je njeno klasično nalazište na lokalitetu Kik – Sklopovi, koji obuhvata kanjon Belog Rzava.

Čak polovina biljnog sveta cele Tare smeštena je na području Zaovina, a to je verovali ili ne čak 15 procenata flore naše zemlje. Nije ni čudo zašto je biologe ova planina izvor nepresušne inspiracija, a baš ovo mesto posebno značajno, kada je na tom području utvrđeno oko šest stotina biljnih vrsta. Od tog broja čak 55 biljnih vrsta nalazi se na preliminarnoj Crvenoj listi flore Srbije.

Od ukupno 330 vrsta značajnih biljaka koje žive u Srbiji, područje Zaovine je stanište za 25 vrsta, a 15 su zaštićene kao prirodne retkosti. Primeri za to su: runolist, subendemiti Nikolićeva kandilka, Pančićevapoljska mlečika, kao i i predstavnici familije Orchidaceae, za koje je predloženo da budu uvršteni na listu Uredbe o zaštiti prirodnih retkosti.

Fauna Zaovinskog jezera

Pored bogatog biljnog sveta, Zavinsko jezero može da se ponosi i obiljem životinjskog sveta. U jezeru obitava 14 vrsta riba iz 6 familija. To su potočna i kalifornijska pastrmka, skobalj, klen, mrena i druge ribe. Na ovom mestu nalaze se i neka značajna prirodna plodilišta.

Na ovom mestu obitavaju retke ptice i životinje kao što su mrki medved, divokoza, srna, divlja mačka,  kuna zlatica ili vidra koja je čest gost obala Zaovinskog jezera.

Grad – spomenik prirode i ostaci srednjovekovnog utvrđenja

Još jedan kuriozitet Zavojskog jezere jeste atraktivni spomenik prirode – Grad. Ovaj monolit nalazi se u dolini reke Beli Rzav. Nastao je abrazijom nekadašnjeg Panonskog mora, a kasnije jezera koje je isteklo kanjonom Ćurića sklopova. Ovo je najstariji oblik reljefa u Mokrogorsko-rzavskoj sinklinali i svojevrstan je arhaični spomenik geologije planine Tare.

Ovaj Grad je imao i zanimljivu srednjovekovnu istoriju, o čemu svedoče ostaci srednjovekovnog utvrđenja, a kako se pretpostavlja najverovatnije iz doba srpskih dinastija Kotromanića ili Altomanovića. Stojan Obradović u delu „Načertanije okruga užičkog“ kaže da je ovo mesto bilo utočište slavnog Kostreš Harambaše, hajduka i odmetnika od turskog zuluma.

Atrakcije koje krije predeo Zaovine

Posebne atrakcije Zaovine predstavljaju izletnički vidikovci. Pogled kao sa najboljih razglednica krije se na vidikovcima Zmajevac, Bela Voda i Gavram.

Ovaj kraj može se pohvaliti bogatom kulturnom baštinom, koja je interesantna kako stranim turistima, tako i domaćim posetiocima, koji dolaze iz drugih krajeva naše zemlje. Važan deo tog nasleđa jesu objekti narodnog graditeljstva. Ove građevine svedoče narodnim neimarskim veštinama, a među njima se ističu – starovlaška brvnara i pomoćni objekti okućnice, kao i bačije, koji predstavljau objekte za sezonski smeštaj čobana.

Kako stočarstvo na ovim prostorima ima viševekovnu tradiciju, sasvim je izvesno da ćete u nekom od 28 zaseoka ovog dela Tare naći meso, mleko, sir ili kajmak, i to bez sumnje, najkvalitetnije koje je moguće naći na našem tržištu.

Gde se tačno nalazi Zaovinsko jezero?

Zaovinsko jezero nalazi se u Zapadnoj Srbiji, u predelima Nacionalnog parka “Tara” koji se naziva Zaovina. Ovaj kraji administrativno pripada teritoriji opštine Bajina Bašta.

U šumovitim brdsko-planinskim predelima Zaovine, pored jezera i kanjona Belog Rzava “Sklopovi”, smešteno je i 28 zaseoka.

Jezero se nalazi na južnoj strani planine Tare u predelu koje se naziva Ravna Tara. Ovaj predeo je zapravo prirodna spona Tare sa Zlatiborskim Masivom i Mokrogorskom kotlinom.

Zaista je mnogo razloga da posetite Nacionalni park „Tara“, a da na tom obilasku posebno zastanate kraj Zaovinskog jezera. Ovo je mesto gde se nestvarno prepliću neograničena umetnička moć prirode, duh tradicije, tragovi viševekovne istorije i svest o tome koliko bi svet bio lepše mesto, kada bismo se o njemu starali kao o ovom predelu naše zemlje. Kažu da fotografije govore hiljadu reči i ne sumnjamo da ste oduševljeni onim što vidite. Ipak slika utisnuta u vaše sećanje nakon jedne posete ovom mestu, govoriće samo jednu reč – savršenstvo.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here